kako sebe zamišlja samozadovoljni u zamršenom lutanju izgled može da zavara oh kako sam jebeno besprekoran u bekstvu od monotonog potresa dobročestiva duša razotkriva svoj položaj tone u zaborav o svom trošku otvoreno priznaje da je zapao u haos niko nece saznati za ovu našu malu ludost pokazujem interesovanje sa blagim superiornim osećanjem voljan je da bude kućni ljubimac dajem previše naklonosti dok on veruje u moguću stvarnost za početak zbunjen sluđen zadovoljava se u nadi da zadobije pažnju ljubav sve sam to već video osetio da se volimo mazimo dodirujemo spolja & iznutra sa razvijenom maštom vidan za književne osobine masturbator fantazije vičan iluziji & magiji uprkos bolne stvarnosti nasilnog okruženja sa najvećom iskrenošću suprostavlja se teskobnosti odgurnuvši od sebe masku prenaglašene muškosti koja se odnosi na isticanje snage dominacije hrabrost nepomirljivih mediokriteta spremnih za nasilje nesrazmera duha & tela stvara tragične najčešće smešne & vulgarne kreature zapale u metež & haos izveštačene prirode onemoćali po uskim stazama osiromašene mašte tajna našeg uticaja nasuprot prenaglašene (izveštačene) muškosti je u bespoštednoj oštini kritike koja je građena na psihološkim analizama & šaljivim dosetkama…
želim porcelanskog klovna sa akrobacijama za sebe koji više nije tu za mene brinem za njega to je ono što želim manjka mi da se povatamo kotrljamo na ravnom krovu slobodnoj teritoriji za šepurenje uz visoke dimnjake veš koji se suši na vetru gde smo srećniji od sunca uživali više nego što smo želeli traumatično je to što moramo da skrivamo većinu stvari o nama pauk uzmiče palako ostavlja jeziv utisak dok komarac željan nevine krvi sleće na gole grudi uznemirujuća hladna jesen donosi realnost pogled iz stana privlači tužna razmišljanja nedostaje mi pogled na golo dupe moram da sačekam naredno leto da sam barem negde u blizini zapuštenog malog grada u kojem su me bezumni provodi upropastili stizao do nelagodnih gotovo prljavih osećanja vraćanje starim lokacijama & ljudima koji izgledaju izuzetno prijateljski teškom ali bezbednom životu unutar trenutka bez promene kao svake jesini do sada nakon posete ne razumem razliku između mišljenja & činjenica većina činjenica je zapravo samo mišljenje moraću da živim sa tim teško je nekog urazumiti da ne razumem šta se dešava pored toga da slušam stavove iznova iznova bez svesne namere da nekog obmanu ima smisla ako sam nemi posmatrač ne kritikujem osećaje stavljam ih u reči pronalazim ravnotežu
Paradigma koju stvaram je sinkretiistička queer subkultura
Ljudsko dostojanstvo je od izuzetnog
značaja, smatram ga nedodirljivim pravom svakog pojedinca na vlastitu odluku i
procenu u pogledu nečeg kao životno važnog ili nevažnog; ispravnog ili
neispravnog.
Nastojim da širim duh tolerancije i razumevanja.Protiv sam iznuđenih odricanja, nekritičkog
slepog verovanja, zalažem se za građansku hrabrost, misleći svojom glavom,
služeći se svojim razumom.
Kao queer osoba sa ličnim iskustvom i načinom života
želim da doprinesem idejama i aktiivnostima protiv stereotipa i predrasuda. Aktivnost
mi je usmerena iz duhovnog i intelektualnog gesta pojedinca, s obzirom da ne posedujem
neugodne osećaje krivice, od mene ne treba očekivati očekivano!
Ideja mi je da seangažmano oduprem (i) stihiji politikanske
neodgovornosti koja stvara i/li direktno doprinosi da su LGBTIIQosobe izvrnute ruglu,
osudi, prozvane bolesnim, lišene slobode, zataškane, namerno zapostavljene,
uklonjene... Osakaćena nam je sloboda, kreativnost ostaje autonomna i pored anonimnost i nevidljivosti...
O autoru bloga
Zovem se Ljubomir Đukić, pišem poeziju, poetsku prozu, prozu, kritičke osvrte, aktivan sam i na polju performansa.
Idejni tvorac i osnivač Umetničke radionice „Kanjiški krug“ i dvojezičnog književnog časopisa „Orbis“ (objavljivan od 1996. do 2007. godine).
Objavio sam osam knjiga poezije.
U rukopisu su mi knjige "Nije teško biti gej", „Lični prtljag“ i „Stara Kanjiža“.
„Divne, realne laži“ je knjiga o mojoj poeziji autora Miodraga Mrkića (objavljena 1999. godine).
Član sam Udruženja književnika Srbije od 2000. godine . Deceniju sam se bavio organizacijom klupskog života; propagirajući elektronsku muziku (house, techno, trance, drum
and bass...). U istom periodu učestvovao sam u stvaranju kulturno – umetničkog identiteta Kanjiže..
Povučeno, tiho i jednostavno živim i stvaram u Subotici, izučavajući psihosocijalnu kulturu, umetnost i komunikaciju seksualnih manjina.
Pišem i objavljujem na srpskom, hrvatskom i mađarskom jeziku.
(Nemam ni Facebook, niti Twitter profil, a nisam profilisan ni na gej sajtovima.)