Ljubomir Đukić u tamnom oblaku

06/13/2016

 

 

Svašta se može dogoditi...

Praznina u razmišljanjima.

Nema nikakvog smisla.

Pokušavam da budem

u tamnom oblaku ništavan bez detalja,

nebo deluje apsurdno.

Stiže me tuga

nova patnja

so na rane.

 

Hodam duž zamišljenog hodnika.

Hrapava kadenca po disanju.

Uzak prolaz za vazduh.

Ne mogu da izdržim

korak po korak po taktu

skriveno srce u grlu

bez svetlosti

bez prirodno posvećenog stanja.

 

Bodu me oštre reči, prezir, podsmeh...

Ne postoji bezbedna udaljenost od mržnje i nasilja.

Ne mogu da podnesem

da sam kukavica  licemer.

Sunce kroz čvrste omče

zasvetluca u suzi svetlosti uma

potajno na isteku dana.

 

 

 

 

 

 

0 Comments Add your own

Leave a Reply


Around here



Categories

Moji linkovi

Elektronske knjige

Feeds