"Mi živimo u jednom svetu koji je uronjen u lažima i koji je pokretan lažima.
Što čovek dublje veruje u te laži, utoliko mu je teže da podnese istinu."
"Kad
se lepo upakovana gomila laži uspe prodati narodnim masama polako i
sistematski tokom nekoliko hiljada godina - onda se istina smatra
totalnom besmislicom, a onaj koji ju propoveda - totalnim ludakom"
J. Dresden
Nećeš me izbeći
Neraskidivi pojam intime
jedna stvar vuče za sobom drugu
Odupireš se ljubavi…
neko bi za mene rekao da delujem na ljude
tako da me se plaše...
suočavam se sa takvim dešavanjima vrlo često...
to verujem da znaš
pošto si u mojim mislima...
ti si Začaran Princ
obasjan plavom spritualnom svetlošću
ja sam mađioničar proklinjan i prognan
od strane komičnih histeričnih verovanja
izučavam Spiritualni Satanizam
ohrabruje učenje
direktno iskustvo koje
sprečava da drugima činim zlo
odvaja me od uobičajenih konvencija
čineći psihološki nezavisnim
a ujedno stvara naš uzajamni odnos...
juče dok sam se divio tvom intelektu
mladoj kreativnoj ličnosti rekaosi mi:
…licnost je samo maska srećnog i poslusnog zombija.
a ta maska se raspada kad mi Ti gledaš u oči…
objasniću ti ispunjen život spritualnom zaštitom
čim se oslobodiš kontrole histeričnog
silom nametanog verovanja
uspećeš da sagledaš
poštuješ individualnost i lični izbor
tvoj mladalački stav koji poseduje neslućene ciljeve
ekspresni oblizivač koji je naprasno zavoleo kurac,da li se tako kaže? Pogrešnu stvar traži od mene…zato neimenovanom u vreme nemoći nudim vedru stranu, da li sam tragao za njim ili drugim… ko će ga znati kad su gejevi nevidljivi…
želim li da se odlepim od sveta koji me nije prihvatao
programirane emocije uglavnom umeju da me odobrovolje
vrcavom opaskom služe ako je potrebno
puni usta alegorijom ispijati kafe cilj je posete svakog ćumeza
dočekivati i ispraćati međuzavisne pojave
u ovom trenutku liči na slona velikim ušima vesla ili tako nešto
malo bih da se oslonim na slona u ćošku je ugaoni kamen
ako moram da objašnjavam bestijarijum trebaće vremena
i ako se do njega lako stiže ne želim da objašnjenjima opteretim
bez naznake priče obožavam neizrecivo stanje zar nije bolje ovako
u vreme nemoći sve što voli je upravo kurac,
uvek neko treći usmerava priču i misli volim kreature neodoljivo zavodljive
on recimo nalik meni a nepomirljiv pita šta znače moje godine
gde ja vidim realnog sebe da li postoji tako nešto
slabost i nestabilnost zbog brojeva i znakova bez razjašnjenja
senzacije jednog izopštenog otpadnika koji je pregrmeo
simbole od društva izobilja netrpeljive sredine do lika i oblika
neprobojne vidne prepreke malo izobličene nalik zvonu
jasne slike se odlepljuju sklapaju kockice moza(i)k prijateljstva
ultimativno u dodiru s drugim obično je iživljavanje voajerskog
prevladava atmosfera igre i glume veličanja
a u stvari uzbudljiva potvrda poniženja i srama zbog cenzure i zabrane
i samo zato jer znam kojim putem nikada neću moći
da razmaknem vidik hodam nesavladivom belinom (znam da je belina celina)
u belini se staza prekida šetači poput mene su iz daleka
u belini ne nalazim svoje postupke propuste bez opravdanja
ostalo mi je da lovim urnebesne situacije tamo gde su vidni
“Mlad sam znam...ali znam i da vredim..zato samnom moze da kontaktira samo neko ko je vredan da ga pogledam..” oglas nepoznatog geja, pod nadimkom umišljen
ugledao sam ljude koji ne rade ništa gledaju ljude koji ne rade ništa
Stigao je iz strmoglavog mraka
kao nagoveštaj slabosti poznavši ga prestao sam da tražim dokaze
plemenitosti i dobrote presijava nestrpljenjem i hrabrošću deluje kao
dečak kostimiran bled sablasan slabašan dočarava preuveličanu lepotu
igra li samog sebe biljku koja ne cveta zbog suza držim ga u rukama
sprečavam da se vrati zapamti obrt neistraženim neviđenim slikama
neslućenih scena dragulj okrenut svom telu je iscrpljen u ropstvu
pogleda jedva pomera usne pažljivo ga upijam i pamtim da mu olakšam
kameni tr(a)g prenosi tragove nesvakidašnjeg mučenja i ljubaznog
opraštanja omamljuje zagonetna strepnja zapravo da li sam ga izneverio
neumem da obuzdam u sebi njegovu bol poželim da pomerim u stranu
postavku bezbroj pridošlih očiju rugalice sumnje nagoveštaj razglašene
praznoverne strahove dozivanja skupljam u crnu vreću za tu namenu
optužbe sablasno izviru uobličavaju sliku naruženog zarobila me je
trajna ludost iza zavese on mi je u telu glavi iznad glave muvam se oko
njega dok je van mene nalazim mesto da ga zgrabim vratim ga munjevito u
sebe i smelo nosim dalje gost mi nije žrtva jedino sam uspeo da
sakrijem olakšanje bezumne mantre koju mi je dodelilo šaputavo
sladostrašće
zbog saznanja sam izopšten iz
zdravog razuma ili nečeg što se naziva tako ustvari kao zainat ne
shvatam ništa više s lakoćom sam daleko neosetno daleko
od proračunatog mesta želim da stignem nepreglednog novajliju gubitak
plodnog tla među nogama gubitak osećaja za rasuđivanje još danas ili će
sutra preneti vest o odlasku skriven od pogleda i ja odlazim samo još
nešto želim najbolji vremeplov da stvorim krenem podmlađen sa njim
...posvećeno
imaginarnom mestu komunikacije, gdje su učesnici nevidljivi, odsutni,
prisutni medijskom ekranskom slikom koja na specifičan zavodljiv način
preuzima ulogu dijaloga i seksa, ume da manipuliše i zbunjuje... drugim
rečima: internetu spopandrknem ti kevu...
“...pozove na pivo tek onako a ti prihvatis... išlo nam je...klizi što da ne...”